Osnovna škola Slano

    U petak, 12.05., u našu školu je, s velikim entuzijazmom, došla mr. sc. Marija Radonić, pedijatrica OB Dubrovnik, kako bi sudionike predavanja (bili informirani i pozvani učitelji, roditelji vrtićkog i školskog uzrasta, liječnica i svi koji žele sudjelovati u promoviranju čitanja naglas) upoznala s kampanjom i potaknula i u slanskoj sredini jedan važniji odnos prema temi.

Čitanje u školi je jedna od najzastupljenijih aktivnosti. Treba li još i razgovarati o čitanju i važnosti čitanja za razvoj djeteta?!?

    Doprinos pravilnom rastu i razvoju djeteta zadatak  je svih osoba koje se bave djetetom, bilo odgojem i obrazovanjem u najranijoj dobi,  školskoj dobi ili pak liječenju. Čitanje je aktivnost koja potiče djetetov kognitivni, emocionalni i socijalni razvoj djeteta.

    Kampanja „Čitaj mi“ promovira čitanje naglas od najranije djetetove dobi, uz odabir slikovnica primjerenih kronološkoj dobi djeteta i njegovoj sposobnosti shvaćanja.

       Unatoč nažalost malom broju slušatelja, prisutni su mogli uživati u veoma stručnom, a u isto vrijeme jednostavnom i zanimljivom izlaganju. Nadasve, mislim da je nas koji smo uključeni u stalan rad s djecom, te nailazimo i na djecu s teškoćama u  učenju, te školskim neuspjehom ohrabrila činjenica kako se upornošću i dugotrajnim višegodišnjim nastojanjem postižu rezultati pa makar išli puževim koracima. 

Pohvaljujemo i naše učenice, sudionice natjecanja u čitanju naglas, Mateu Majdandžić i Karmen Knežić koje su postigle značajan rezultat  na natjecanju u Gradskoj knjižnici  u Dubrovniku, kao i na 4. Nacionalnom natjecanju u čitanju naglas za učenike od 3. do 8. razreda u Sisku u organizaciji Narodne knjižnice i čitaonice Vlado Gotovac u Sisku gdje je Matea bila na drugom mjestu. Bravo!

    I na kraju roditeljima, bakama djedovima, ujacima, ujnama, strinama i stričevima braći i sestrama  nekoliko savjeta:

• Glasno čitanje u obitelji može postati ritual tijekom djetetovog odrastanja.

• Glasno čitanje može postati aktivnost koja zbližava tinejdžere i mlađu braću i sestre. Bake i djedovi, ujne i ujaci, tete i stričevi te bliži i dalji rođaci mogu čitati djeci dok s njima provode vrijeme. Tako se jednostavno mogu stvoriti nove prilike za glasno čitanje djeci svih uzrasta.

•  Čitati naglas treba kada odgovara svim sudionicima čina čitanja: ujutro, poslijepodne, navečer, bilo da se radi o točno određenom terminu ili je riječ o spontanom čitanju – kada su i dijete i odrasli raspoloženi za priču – a to se može odvijati u autu, u liječničkoj čekaonici, u autobusu, u gradu, u parku, na izletu...

• Čitati treba onoliko dugo dok djeca žele slušati. Djecu ne treba prisiljavati na slušanje priče. S vremenom djeca razvijaju koncentraciju pa se vrijeme slušanja priče produljuje. Samo 15 minuta glasnog čitanja dnevno pomaže djetetovu cjelokupnom razvoju.
• Neka djeca vole slušati priču dok crtaju ili se igraju nekom igračkom pa je i to preporučljivo.
• Čitajte djeci naglas od rođenja kako bi ona......mogla povezati čitanje i knjige s ugodnim osjećajima.
• ...mogla čuti zvukove, rime i riječi.
• ...mogla koristiti svoja osjetila sluha, vida i opipa.
• ...mogla stvarati zvukove – od gugutanja do riječi.
• ...mogla pokazati na sliku, a osoba koja čita imenovati to što dijete pokazuje.
• ...počela razumijevati da slike prikazuju određene predmete iz njihove okoline.
• ...dakako – mogla uživati u glasnom čitanju!

                                             Katarina Falkoni, učiteljica razredne nastave